Prema istraživanju statista.com 2019. 4,13 milijarde ljudi redovito je koristilo internet, to je 51 posto svjetske populacije. Koristi ga 81 posto Europljana, 77 posto Amerikanaca, 45 posto Azijaca, 29 posto Afrikanaca. U razvijenim zemljama koristi ga 87 posto pučanstva, dok u zemljama u razvoju 44 posto.
Eurostata je iznio podatke o korištenju interneta u EU: “Od početka 2019. šest od sedam (86 posto) pojedinaca u skupini država EU-27 u dobi od 16 do 74 godine koristilo se internetom (barem jednom u tri mjeseca prije datuma provođenja istraživanja). Taj udio u deset je zemalja iznosio barem 90 posto, a najviše vrijednosti zabilježene su u Švedskoj (98 posto) i Danskoj (97 posto). Usporedbe radi, otprilike četiri petine svih pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine koristile su se internetom u Hrvatskoj (79 posto), dok je taj udio iznosio tri četvrtine u Italiji (76 posto), Grčkoj (76 posto), Portugalu (75 posto) i Rumunjskoj (74 posto). Najniži udio, otprilike dvije trećine, zabilježen je u Bugarskoj (68 posto).” Uzimajući u obzir eurostatove podatke o Hrvatskoj možemo procijeniti da oko 3 milijuna ljudi koristi internet.
Internet je sveopći svjetski sustav umreženih kompjutora koji međusobno komuniciraju putem TCP/IP protokola (skraćeno od Transmission Control Protocol i Internet Protocol). Pojam internet znači mrežna uvezanost odnosno međusobna mrežna povezanost. Početci sežu u 1960-tu kada je Ministarstvo obrane SAD-a započelo istraživanje mogućnosti povezivanja udaljenih kompjutora u cilju razmjene podataka. SAD-e su od samih početaka bile predvodnice internetskog razvoja.
Putem interneta prenose se različiti oblici podataka (tekst, foto, video, audio, PDF i itd.) i nude različite usluge (telefon, video, audio, društvene mreže itd.) koje se u biti posreduju putem mrežnih stranica. Na mrežnim stranicama (webovi) nalaze se sadržaji koje kreatori predstavljaju korisnicima. Mrežne stranice su po sadržaju i kvaliteti izrade različite. Mrežne stranice donose sve zamislive teme i obrađuju sva područja ljudskog zanimanja i djelovanja. Društvene mreže zauzimaju sve veći postotak korisnika interneta, a temeljni im je cilj okupljanje ljudi na virtualno druženje i promicanje zajedničkih ciljeva, interesa, ideologija i pogleda. Najpoznatije svjetske društvene mreže su Facebook, Instagram i You Tube.
Internet je jedini, u punom smislu te riječi, slobodan medij komunikacije. Ograničenja su vezana uz širenje mržnje i nasilja po različitim osnovama, zlostavljanje djece i terorističke aktivnosti. Ograničavanje i brisanje takovih sadržaja, nakon prijava i provjera, provode uglavnom oni na čijim se serverima nalaze takovi sadržaji, a kod društvenih mreža njihovi vlasnici. Postoji i tzv. kibernetička policija, u raznim zemljama, kojoj se može prijaviti takav sadržaj, oni ulaze u trag serverima na kojima se nalazi taj sadržaj. U zemljama s totalitarnim sustavima (Kina, Kuba, Saudijska Arabija i sl.) sloboda izražavanja je ograničena te postoje restrikcije pa čak i cenzure u internetskom korištenju i sadržaju. Najgori je primjer Sjeverna Koreja u kojoj su komunisti uveli potpunu zabranu uporabe interneta za narod, a internet koriste samo komunisti za terorizam, kriminal, pljačku i špijunažu. Ulaz u internet imaju kroz Kinu.
Za pristup internetu potrebni su pretraživači (browseri) preko kojih se spaja na Svjetsku raširenu mrežu tj. The World Wide Web skr. WWW ili Web. The Net Market Share objavio je listu najkorištenijih internet pretraživača (browsera) zaključno sa srpnjem 2020. Osobna i prijenosna računala: Chrome 68,81 posto, Firefox 7,83 posto, Edge 7,04 posto, Internet Explorer 5,87 posto, Safari 3,71 posto. Za mobitele: Chrome 63,70 posto, Safari 26,78 posto, Samsung Browser 23,52 posto, QQ 1,42 posto, UC Browser 1,05 posto. WWW je informacijski mrežni sustav na kojemu se nalaze multimedijalni sadržaji (tekst, foto, video itd.). Sadržaje se prepoznaje, otkriva i predstavlja internetskom korisniku putem URL-a Uniformiranog lokatorskog izvora (eng. The Uniform Resource Locators, skr. URL). Primjer URL-a je https:// matrixweb.info gdje se sadržaj WWW prenosi putem https:// a prepoznaje ga URL. HTTP znači The Hypertext Transfer Protocol, a https:// je noviji i sigurniji mrežni protokol koji se učitava putem mrežnih pretraživača koji pretražuju i učitavaju mrežne stranice. WWW je stvoren 1989. od engleskog znanstvenika Timothya Berners-Leea, on je sljedeće godine napisao program prvog pretraživača za WWW koji je javnosti postao dostupan 1991. Snažan razvoj WWW započinje 1994. zbog dostupnosti za široku upotrebu. WWW postaje ključan za razvoj suvremenog informacijskog doba i promicatelj Četvrte industrijske revolucije.
Nesumnjivo, internet je donio značajne promjene u život, poslovanje, obrazovanje i zabavu milijardi ljudi te postao sastavni dio društva današnjice.
Autor: Branimir Bučanović
Informatička stranica 