Matična ploča dio je računalnog hardvera kojeg se može zamisliti kao „živčani sustav“ računala ili, kako imenom nalaže, kao „maticu“ koja drži sve dijelove računala na okupu.
Prva matična ploča, izvorno nazvana “planarna”, korištena je u IBM-ovom osobnom računalu. Svrha matične ploče, uz razvoj tehnologije, mijenjala se s vremenom. U početku se sastojala od rubnih spojnika, koji bi gradili sabirnicu u čije bi se utore postavljale osnovne ploče kao što su centralna jedinica, aritmetičko-logička jedinica, glavna memorija, ulazno/izlazna ploča, itd.
Kako se razvijala tehnologija integriranih krugova, tako je s vremenom postalo ekonomično micati funkcije s diskretnih ploča na matičnu ploču, a isto tako su se okrupnjivale funkcije mnogih ulazno/izlaznih jedinica u integrirane krugove s kojima se podjednostavljivala.
Jednostavno rečeno, povezuje sve druge dijelove zajedno, odnosno sve što je zaslužno za rad računala: od CPU-a i RAM-a do tvrdog diska i napajanja, sve se priključuje na matičnu ploču.
Osim što povezuje unutarnje komponente, matična ploča omogućuje povezivanje vanjskih uređaja na računalo pomoću utora s vanjske strane. Takvi vanjski uređaji su monitor, zvučnici, slušalice, mikrofon, tipkovnica, miš, modem i drugi USB uređaji.
Matične ploče razlikuju se prema:
1. Upravljačkom sklopovlju (chipset)
2. Vrsti sabirnica (bus)
3. Frekvenciji rada sabirnica (bus clock)
4. Formatu (form factor)
5. Vrsti podnožja (socket) i utora (slot)
6. Vrsti u/i priključaka(input/output connectors).
Dijelovi svake matične ploče računala su sljedeći: chipset, socket, BIOS, memorijski slotovi, PCI i AGP utori, IDE, SATA, legacy, naponski i konektori za periferije, USB priključci i CMOS baterija.
Chipset je glavni dio koji povezuje sve dijelove računala s procesorom te šalje glavnom procesoru (CPU) podatke o ostalim dijelovima. Sastoji se od dva dijela: Sjeverni (NorthBridge) te Južni (SouthBridge). Sjeverni je integriran na matičnu ploču direktno povezan s procesorom preko FSB-a (FrontSideBus), što omogućava brzu dostupnost podataka iz memorije i grafičke kartice. Južni je sporiji od Sjevernog te sve informacije iz procesora idu preko Sjevernog do Južnog, koji je spojen na PCI, USB, zvučni čip, SATA i PATA konektore, itd.
Socket određuje koji procesor se može ugraditi u matičnu ploču, odnosno nemoguće je ugraditi AMD procesor u matičnu ploču koja podržava Intel socket. BIOS (Basic Input/Output System) kontrolira osnovne funkcije računala i svaki put provjerava svoje stanje prilikom paljenja računala.
Memorijski slotovi služe kao dom za RAM memoriju, obično ih ima više. PCI utor (Peripheral Component Interconnect) je konektor za zvučne, TV, mrežne, a nekada i grafičke kartice. AGP utor (Accelerated Graphics Port) je konektor isključivo namijenjen za grafičke karte, veća brzina od PCI-a. IDE konektori (Integrated Drive Electronics) služe za spajanje PATA hard diskova, optičkih uređaja (DVD/CDROM/RW).
SATA konektori (Serial Advanced Technology Attachment) su nešto novijeg datuma nego PATA, donose bolje mogućnosti, a služe za konektiranje SATA hard diskova. USB priključci (Universal Serial Bus) služe za priključivanje vanjskih uređaja (printera, memorijskih stickova itd.). Legacy konektori su prevaziđeni konektori (serijski i paralelni) male brzine, ali su još uvijek tu radi podrške starim uređajima iako se sve manje koriste.
Konektori za periferije su konektori za miš i tipkovnicu koji su također veoma stari i nisu se previše mijenjali.
CMOS baterija pamti neke vitalne i osnovne postavke. U sebi sadrži i sistemski sat koji pamti točno vrijeme kada je računalo upaljeno i ugašeno. Integrirani dijelovi su većinom ugrađeni zvučni, mrežni pa i grafički čipovi.
Preko naponskog konektora matična ploča dobija struju, te je raspodjeljuje ostalim dijelovima na matičnoj ploči. Format matične ploče opisuje njezinu geometriju, dimenzije, raspored i el. zahtjeve.
Kako bi bile primjenjive u računalima različitih tipova kućišta i različitih dimenzija razvijeno je nekoliko normi: ATX (advanced tehnology extended) – najkorišteniji format današnjice, kojeg je Intel prvi put predstavio javnosti 1995. Mini-ITX – format VIA Technologiesa predstavljen 2001., manjih dimenzija za manja kućišta Micro-ATX – Intelov format predstavljen 1997., najmanjih dimenzija za najmanja kućišta BTX (balanced technology extended) – Intelov format koji je trebao zamijeniti ATX format, predstavljen u veljači 2004.
Smartfoni, tableti i ostali manji uređaji također imaju matične ploče, ali se one češće nazivaju logičke ploče. Ona je vrlo slična matičnoj ploči ali, zbog veličine, komponente poput procesora i RAM-a zalemljene su na matičnu ploču. Iz tog razloga nema utora ni priključaka koji bi podržavali zamjenu ili nadogradnju komponenata poput tradicionalne matične ploče računala.
Autor: Luka Novaković Bobonac
Informatička stranica 